+385981933015 info@energoatest.hr

Procjena rizika

Procjenu opasnosti je naslijedila procjena rizika. Procjena rizika je temeljni akt iz zaštite na radu kod poslodavca. Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je obavezan  procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu.

U Zakonu o zaštiti na radu piše da je poslodavac obavezan imati izrađenu procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku te da je ta ista procjena rizika dostupna svakom radniku na mjestu rada

Na temelju procjene rizika poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te  poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.

Prema Pravilniku o izradi procjene rizika, procjena se sastoji od:

  • prikupljanja podataka na mjestu rada,
  • analize i procjene prikupljenih podataka,
  • plana mjera za otklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti, napora,
  • dokumentiranja procjene rizika

Za više informacija kontaktirajte nas.

Za termin osposobljavanja nazovite na: 098 19 330 15 

Prikupljanje podataka na mjestu rada mora uključiti obavezno sve poslove koji se na mjestu rada obavljaju, broj radnika koji obavljaju pojedine poslove, mjesta gdje se poslovi obavljaju, uređenja mjesta rada, popis radne opreme i strojeva, popis izvora fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti te organizaciju rada i raspored radnog vremena.

Iz prikupljenih podataka – koja su radna mjesta, koliko zaposlenika radi na kojim radnim mjestima, gdje rade, koju opremu koriste, koriste li opasne ili štetne radne tvari, kako je organizirano radno vrijeme i način rada, potrebno je identificirati opasnosti, štetnosti i napore na radnim mjestima. Kod analize radnih mjesta koristite obrazac za procjenu rizika na radnom mjestu koji ćete ispuniti za svako radno mjesto koje analizirate.

Na osnovu provedene analize moguće je procijeniti rizike za svako radno mjesto (obrazac u B dijelu priloga 4 Praktične smjernice). Nakon identificiranih opasnosti potrebno ih je opisati koje su moguće posljedice po zdravlje radnika, koje mjere se mogu primijeniti, koja je vjerojatnost da se ostvari prepoznata opasnost i koje su posljedice.

Rizik se definira kao umnožak vjerojatnosti i posljedice, pa tako će vrlo vjerojatan događaj sa srednje ili vrlo štetnim posljedicama predstavljati visoki rizik i kao takav biti prioritet u rješavanju i primjeni mjera za njegovo smanjivanje. Način određivanja prikazuje matrica rizika:

Vjerojatnost Veličina posljedica (štetnosti)
Malo štetno Srednje štetno Izrazito štetno
Malo vjerojatno Mali rizik Mali rizik Srednji rizik
Vjerojatno Mali rizik Srednji rizik Veliki rizik
Vrlo vjerojatno Srednji rizik Veliki rizik Veliki rizik

Nakon identificiranja rizika potrebno je izraditi plan mjera za smanjivanje rizika. Pri tom treba imati na umu da niti jedna mjera ne uklanja rizik u potpunosti, već ga samo smanjuje. Pri tome vrijede osnovna i posebna pravila zaštite na radu kako bi se rizici minimizirali na prihvatljivu razinu.

Osim radnih mjesta treba provesti i analizu rizika za zajedničke radne i pomoćne prostore gdje se radnici nalaze (Prilog 6 Praktične smjernice) i donijeti mjere potrebne za smanjenje tih rizika.

Prioritet kod određivanja i primjene mjera imaju, naravno, veliki rizici na koje treba odmah reagirati. Većinu malih rizika biti će dovoljno pratiti i o njima obavještavati radnike te održavati ili dodatno poboljšati postojeću situaciju. Na srednje rizike treba djelovati preventivno i informirati radnike, primijeniti određene mjere i redovito pratiti zdravstveno stanje radnika. Veliki rizici zahtijevaju neodgodivu primjenu mjera za smanjenje rizika ili zaustavljanje radnih procesa ako je rizik izrazito velik. Također, treba odmah upozoriti radnike na prisustvo takvih rizika i odmah kontrolirati njihovo zdravstveno stanje. Kod određivanja mjera treba definirati i rokove za provedbu (kraće rokove za veće rizike), ovlaštenike poslodavca koji su odgovorni za njihovu provedbu i načine kontrole nad provedbom.

Prilozi i dokumentacija obvezno sadrže sljedeće:

  • sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija, odnosno bioloških agensa koji se koriste
  • popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova,
  • popis osobne zaštitne opreme za poslove kod kojih se mora upotrebljavati,
  • popis potrebnih ispitivanja,
  • popis poslova s posebnim uvjetima rada.

Na kraju, valja napomenuti sljedeće – u izradi procjene rizika sudjeluju, osim poslodavca, i obavezno radnici ili njihovi predstavnici, ovlaštenici poslodavca i stručnjaci zaštite na radu, a po potrebi i stručnjaci iz ostalih područja. Poslodavac, ako samostalno radi procjenu rizika za vlastite potrebe, nije dužan osnovati radnu skupinu za njenu izradu, no može uključiti na primjer doktora specijalista medicine rada. Izrađenu procjenu rizika poslodavac čuva u elektroničkom ili tiskanom izdanju te mora biti dostupna svakom radniku na mjestu rada.

Također, procjenjivanje rizika kontinuirani je proces. Svaka promjena stanja u radnoj okolini zahtjeva reviziju procjene rizika jer ona u svakom trenutku mora odgovarati stvarnom stanju čime se samo potvrđuje potreba za kontinuiranim praćenjem i analiziranjem rizika.