Kako prijaviti ozljedu na radu?

Ozlijeđenim ili naglo oboljelim radnicima što je brže moguće treba pružiti prvu pomoć. Uz malo znanja i vještine svatko je sposoban pružiti prvu pomoć, dok se ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi ne osigura stručna medicinska pomoć i ne preda na liječenje u zdravstvenu ustanovu.U daljnjem tekstu upoznati ćemo vas o načinu na koji nastaju ozljede, vrste ozljeda te kako prijaviti ozljede na radu.

Prijava ozljede

Prijava se podnosi po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osigurane osobe kojoj se prema Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu. Ako poslodavac, odnosno organizator određenih aktivnosti i poslova ne podnesu prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika, a koji je nadležan za provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika prema sjedištu poslodavca, odnosno organizatora određenih aktivnosti i poslova. Prijava se dostavlja nadležnom područnom uredu HZZO-a.

Upute za popunjavanje

Potrebna dokumentacija

Tiskanica prijave ozljede na radu 

Klasifikacija ozlijeda prema nastanku:

• mehaničke ozlijede : rane, posjekotine, ubodne rane, nagnječenja, iščašenja, prijelomi – nastaju pri građevinskim, šumarskim, poljoprivrednim radovima
• toplinske ozlijede : ozebline, opekline, sunčanica – nastaju pri radovima na ekstremno visokim i niskim temperaturama
• kemijske ozlijede : ozlijede nastale djelovanjem kiselina i lužina – kemijsko-prerađivačka industrija
• ozlijede nastale djelovanjem elektriciteta : strujni udar – radovi sa električnim instalacijama

U ozljedu na radu spada i bolest koja je nastala kao posljedica nezgode ili neke više sile tijekom rada kao i ozljeda nastala na redovnom putu od stana do radnog mjesta i obratno.

Pomoć unesrećenom radniku

Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika, najmanje jedan mora biti posebno osposobljen i određen za pružanje prve pomoći, a na svakih daljnjih 50 uposlenih još jedan radnik. Osim toga, za stručno pružanje prve pomoći moraju biti osposobljeni svi neposredni rukovoditelji te odgovarajući postotak od ukupnog broja zaposlenih radnika u organizaciji.Navedeno osposobljavanje provodi se posebnim tečajem. Osobama određenim za pružanje prve pomoći, moraju se staviti na raspolaganje kompleti sanitetskog materijala.

Ovisno o broju korisnika ormarić prve pomoći normi (HRN 1112) mora sadržavati:

Prilikom pružanja prve pomoći treba postupati brzo i svrsishodno. Pri tome se moraju poštivati osnovna pravila pružanja prve pomoći do dolaska stručno osposobljene osobe:

• uspostaviti prekinuto disanje i rad srca – spriječite gušenje – zaustaviti krvarenje
• spriječiti paniku – ne dopustiti pristup znatiželjnim promatračima – angažirajti pomoćnike – pozvati hitnu pomoć – nazvati 194 – to je pozivni broj hitne pomoći u cijeloj hrvatskoj
• pri pružanju prve pomoći držati se pravila (prvenstveno poduzimati ono što ne šteti)
• ne činiti više nego što se od vas očekuje – pružiti osnovni minimum prve pomoći ukoliko niste posebno osposobljeni za stručno pružanje prve pomoći

Zdravstvena skrb nakon ozljede

Nakon što se ozljeda dogodi i nakon što unesrećenom pružimo prvu pomoć, potrebnu skrb pruža najbliža zdravstvena ustanova, to je služba hitne medicinske pomoći, bolnička služba, izabrani doktor opće/ obiteljske medicine.