Obrt je poslovni subjekt, odnosno djelatnost koju obavlja fizička osoba trajno i samostalno s ciljem postizanja dobiti. Obrt predstavlja gospodarsku djelatnost u skladu sa Zakonom o obrtu – proizvodnja, promet ili pružanje usluga na tržištu.
Obrtnik je fizička osoba, vlasnik obrta. Obrtnik i obrt imaju isti OIB. Obrtnik obavlja djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a može imati i zaposlenike. Obrtnik otvaranjem obrta postaje član Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Zagreb i Udruženja obrtnika.
Zakon o obrtu 143/2013 predviđa sljedeće vrste obrta:
- slobodni obrt za koji nije potreban majstorski ispit ili stručna osposobljenost
- vezani obrt za koji je uvjet posjedovanje majstorskog ispita ili određena stručna osposobljenost
- povlašteni obrt uz povlasticu nadležnog ministarstva
Više o temi PAUŠALNI OBRT.
Više o temi KAKO OTVORITI OBRT.
Tvrtka Energoatest d.o.o. osigurava sve usluge potrebne za zakonito vođenje obrta – zaštita na radu (procjena rizika i osposobljavanje), minimalni tehnički uvjeti, tehnička ispitivanja…
Obratite nam se s povjerenjem!
Jamčimo najbržu uslugu i najnižu cijenu!E-mail: info@energoatest.hr
Telefon: +385 98 19 330 15
Obrt – praktične činjenice
Kada bismo ukratko navodili važne činjenice o subjektu obrt u koje bi trebala biti upućena svaka fizička osoba koja otvara obrt, to bi bile sljedeće; Otvaranje obrta je vrlo jednostavno te traje nekoliko dana, a troškovi su do 270,- kn. Knjigovodstvo je jednostavno, a temeljni kapital nije potreban. Vezano za obavljanje djelatnosti, dopušeno je obavljanje djelatnosti koja zakonom nije zabranjena, ali potrebno je provjeriti je li riječ o djelatnosti za koju je potreban majstorski ispit ili stručna sprema. Ukoliko je, bez navedenih dokumenata nećete moći otvoriti obrt. Obrtniku, pri obavljanju djelatnosti, mogu pomagati njegovi ukućani bez zasnivanja radnog odnosa.
Jedna ili više osoba zajedno mogu otvoriti obrt, a obrt može otvoriti i strani državljanin. Prilikom zapošljavanj, nema ograničenja, a paća radnika spada u trošak poslovanja.
Tko može biti obrtnik?
Da bi fizička osoba postala obrtnik, mora ispunjavati sljedeće uvjete; dob od minimalno 18 godina (punoljetna fizička osoba) i nema izrečenu mjeru nadležnog tijela zabrane obavljanja djelatnosti. Ukoliko vrsta obrta to nalaže, obrtnik mora imati određenju stručnu spremu ili položen majstorski ispit. Ukoliko obrtnik zapošljava poslovođu, obrtnik ga treba prijaviti nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba prema sjedištu obrta. Obrt se može obavljati u prostoru gdje obrtnik ima prebivalište ako je riječ o obrtima koje su propisane pravilnikom ministra nadležnog ministarstva. U suprotnom, za obavljanje obrta potreban je odgovarajući prostor koji udovoljava minimalnim tehničkim uvjetima.
Više o temi PAUŠALNI OBRT.
Više o temi KAKO OTVORITI OBRT.
Tvrtka Energoatest d.o.o. osigurava sve usluge potrebne za zakonito vođenje obrta – zaštita na radu (procjena rizika i osposobljavanje), minimalni tehnički uvjeti, tehnička ispitivanja…
Obratite nam se s povjerenjem!
Jamčimo najbržu uslugu i najnižu cijenu!E-mail: info@energoatest.hr
Telefon: +385 98 19 330 15
Propisi koji uređuju OBRT
- Zakon o obrtu (NN 143/13)
- Pravilnik o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (NN 58/09)
- Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08)
- Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95)
- Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 60/10 i 17/12)
- Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007 (NN 58/07 i 72/07)
- Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (NN 112/07)
Zakon o obrtu
Poslovanje obrta
Članak 27.
(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu odnosno dozvolu. Povlastica odnosno dozvola se ne može prenijeti na drugu osobu.
(2) Osim obrta iz stavka 1. ovoga članka, obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju obrta koji je obuhvaćen obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz obrt obuhvaćen obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu, odnosno ako ne predstavljaju pretežiti dio obrta.
(3) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka fizička osoba ne mora ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita.
Članak 28.
(1) Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i uvjet iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
Članak 29.
Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe, odnosno stručnog poslovođe obrtnik prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta koje rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i obavlja upis u Obrtni registar.
Članak 30.
(1) Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa.
(2) Ako se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.
(3) Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.
Članak 31.
(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.
(4) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od sedam dana nakon isteka vremena privremene obustave obavljanja obrta.
(5) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti donosi rješenje koje dostavlja tijelima iz članka 18. ovoga Zakona.
(6) Privremena obustava obavljanja obrta može se prijaviti za sjedište obrta i za izdvojeni pogon obrta.
Članak 32.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, po prethodno pribavljenom mišljenju područne obrtničke komore, može za pojedine obrte propisati raspored početka i završetka radnog vremena.