Prema Zakonu o zaštiti na radu (članak 19. stavak 1.), poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Organiziranje i provođenje zaštite na radu poslodavac provodi obavljajući poslove zaštite na radu koje bismo mogli razvrstati u pet skupina odnosno vrsta poslova zaštite na radu:

– obavljanje poslova zaštite na radu,

– procjena rizika,

– osposobljavanje za zaštitu na radu (osposobljavanje za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu),

– ispitivanje radne opreme, i

– ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu.

Pod poslovima zaštite na radu koje je poslodavac dužan provoditi podrazumijevamo tzv. redovne, svakodnevne poslove zaštite na radu koji obuhvaćaju unutarnji nadzor, redovito praćenje, kontroliranje i provođenje primjene osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu kao što su: praćenje osposobljenosti radnika za rad na siguran način i zaštitu od požara, osposobljenost radnika za pružanje prve pomoći, praćenje i provedba primjene zakona i provedbenih propisa vezano uz evakuaciju i spašavanje, postavljanje i održavanje sigurnosnih znakova, provođenje vježbe evakuacije, upućivanje radnika na prethodne i periodičke zdravstvene preglede i sl.

U članku 20. Zakona o zaštiti na radu zakonodavac je propisao tko kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu odnosno mora li ih isključivo obavljati poslodavac sam ili za njihovo obavljanje može sklopiti ugovor s ovlaštenom osobom. Radi se o ovlaštenim fizičkim i pravnim osobama (trgovci pojedinci, obrtnici, tvrtke) koje imaju ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite sukladno Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 112/14).

Sukladno članku 5. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu:

(1) Kada poslodavac zbog objektivnih i opravdanih razloga ugovori obavljanje poslova zaštite na radu s osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu, ovlaštena osoba je o tome obvezna dostaviti elektroničku obavijest putem informacijskog sustava zaštite na radu Zavodu za unaprjeđivanje zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom.
(2) Objektivnim i opravdanim razlogom za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom smatra se jedan od sljedećih razloga:
1) započinjanje obavljana djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad je za poslodavca nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu,
2) nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno ostane bez stručnjaka zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad su nastupili ti razlozi,
3) ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom spremom za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu,
4) ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili koristi ustupljene radnike za privremeno obavljanje poslova, što povećava zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u skladu s ovim propisom, pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci neprekidno, a prekid kraći od dva mjeseca se ne smatra prekidom navedenog razdoblja,
5) kada poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika ne može organizirati obavljanje poslova zaštite na radu jer kod poslodavca nema radnika koji ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova.
(3) Stručnjak zaštite na radu kojega je ovlaštena osoba odredila za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka, obvezan ih je obavljati na mjestima rada poslodavca i o tome su ovlaštena osoba i poslodavac obvezni voditi evidencije i dostavljati ih Zavodu za unaprjeđivanje zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom.
(4) Nakon obavljenih poslova iz stavka 3. ovoga članka, stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe obvezno u pisanom obliku obavještava poslodavca o utvrđenom stanju primjene pravila zaštite na radu te o mjerama za unaprjeđenje stanja.

Poslodavci koji zapošljavaju preko 50 radnika obvezni su obavljanje poslova zaštite na radu ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu II stupnja.

Osposobljavanje za stručnjaka zaštite na radu

Uvjeti za osposobljavanje i polaganje ispita za stručnjaka zaštite na radu propisani su Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14). Osoba može pristupiti polaganju za stručnjaka zaštite na radu I. ili II. stupnja. Za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja potrebno je položiti opći dio stručnog ispita, a za stručnjaka zaštite na radu II. stupnja opći i posebni dio  ispita.

Općem dijelu stručnog ispita može pristupiti osoba koja ima najmanje srednju školsku ili stručnu spremu dok polaganju posebnog dijela stručnog ispita može pristupiti osoba koja ima položen opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus). Ispit se polaže kod Ministarstva rada temeljem rješenja kojim Ministarstvo odobrava da kandidat pristupi polaganju stručnog ispita.

Moguće je da više poslodavca na istoj lokaciji ugovore obavljanje poslova zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka zaštite na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku službu, međutim, mora se raditi o poslodavcima koji se nalaze na istoj lokaciji odnosno adresi ili u istoj zgradi (članak 9. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu). Za sada nije predviđeno da se ugovorom o ustupanju radnika između dva povezana trgovačka društva uredi pitanje obavljanja poslova zaštite na radu.

Zaključak

Izmjene i dopune Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu imaju za posljedicu da će svi poslodavci morati ili nekoga od svojih radnika osposobiti za stručnjaka zaštite na radu ili će morati sklopiti ugovor o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Samo će u iznimnim slučajevima, izričito navedenima u članku 5. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, moći ugovoriti s ovlaštenom osobom. Međutim, ograničenja ugovaranja poslova s ovlaštenim osobama ne odnose se i na ostale vrste poslova zaštite na radu. Naime, ovlaštene osobe će i dalje za poslodavce moći izrađivati procjenu rizika, vršiti osposobljavanje radnika iz zaštite na radu i zaštite od požara, osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika, ispitivanje strojeva i radnog okoliša.